Kašćelan: Naša najveća snaga počiva u našoj multikulturalnosti
19.05.2021

Dan nezavisnosti najvažniji datum u novijoj istoriji Crne Gore u kojem se prepliću sva njena dostignuća, očekivanja i želje, ali i pečat njenog hiljadugodišnjeg trajanja, kazao je gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan na otvaranju panel-diskusije „Crna Gora 15 godina nakon obnove nezavisnosti – Dijalog s vremenom".

On je na panel diskusiji koja je organizovana u Vladinom domu kazao da je Crna Gora samo 15 godina nakon obnove nezavisnosti najuspješnija evropska priča i najozbiljniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, ponosna članica NATO i svih najvažnijih međunarodnih organizacija, dobar susjed i širok dom za sve njene građane.

„Građanski uređena, sa snažnim osjećajem za prava manjina, ponosna na svoju antifašističku prošlost, gostoprimna i autentična, naša zemlja gradila je od obnove nezavisnosti imidž brzorastuće i bezbjedne destinacije, koja je sigurna za strane investitore i brojne turiste“, naveo je Kašćelan.     

On je ocijenio da je godina između dva praznika bila izazovna za Crnu Goru, ne samo zbog pandemije koronavirusa koja je paralisala cijeli svijet, nego i zbog političkih dešavanja koja su na javnu scenu donijela neku novu političku kulturu i ponašanje.

Kašćelan smatra da su promjena vlasti na demokratskim izborima i mirna tranzicija dokaz zrelosti društva, koje bi trebalo dodatno da se potrudi i eliminiše iz javne sfere sve pojave koje narušavaju građanski i sekularni koncept Crne Gore, koji je snažno utemeljen na antifašizmu.

„Mi na Cetinju vjerujemo da Crna Gora ima i snage i pameti da odbrani temeljne vrijednosti na kojima počiva. Antifašizam nema alternativu i odbrana tih vrijednosti obaveza je cijelog društva. Naša najveća snaga počiva u našoj multikulturalnosti. Na to moraju da računaju svi oni koji traže pravo prvenstva u odnosu na slobode svih ostalih“, poručio je on.

Na panel-diskusiji, koju je moderirao ugledni crnogorski novinar Draško Đuranović, govorili su akademik Vukić Pulević, bivši potpredsjednik Skupštine Crne Gore Rifat Rastoder i univerzitetski profesori Gordana Đurović, Janko Ljumović i Živko Andrijašević. U ime crnogorskih iseljenika u Americi skup je putem snimka pozdravio Blažo Sredanović.

Istoričar Živko Andrijašević ocijenio je da ne voljeti svoju porodicu, grad u kojem živite, državu nije politika, već psihološki poremećaj.

„Dvije polovine Crne Gore se vide kao dvije politike. U suštini to su dva mentaliteta i dvije kulture i to je teško promijeniti. Vrijednosti i sistemi su različiti. Ja vjerujem u onaj dio Crne Gore koji ima sistem vrijednosti koji odgovara duhu vremena. Mi živimo u novoj Crnoj Gori, ovo nije ona Crna Gora iz 2006. godine. Ona se sada promijenila“, rekao je on.

On je dodao i da je Crna Gora očigledno vječita meta.

„Mislim da svi narodi Balkana imaju grešku. Naša je različita od greški drugih naroda, a tiče se odnosa prema državi koju imamo. Mi trajemo hiljadu godina i ne znam državu manjega prostora koja je imala četiri susjeda koje smo nadživjeli. Postoji tekovina da s vremena na vrijeme doživimo promjere i da nam se čini da je to kraj. Za hiljadu godina imali smo prilika da nestanemo ali nijedna ta prilika nije završila nestankom“, tvrdi Andrijašević.

On je govoreći o aktuelnom trenutku kazao „da je jedna državna ideja samo izgubila oficijalni status, ali to ne uslovljava njeno trajanje, niti snagu, niti pobjedu“.

„Iako je najlakše da se našim identitetom bavi neka vlast koja ima institucionalne poluge, to se tiče samo nas. To ne znači kraj ideje, mi smo u stanju da poistovjetimo državu i ideju sa grupacijom koja ima moć i jačinu. Ne vidim razlog da ovo smatramo incidentom naše prošlosti, ovo nam se dešavalo nekoliko puta od 1918.“, rekao je Andrijašević.

Akademik Vukić Pulević kazao je da osnov države čine institucije iz nauke, kulture i obrazovanja, navodeći da mnoga znanja iz nauke i kulture stvaraju pojedinci.

Naglasio je i da je panel-diskusija koja se desila na Cetinju dobra osnova da se formira jedna vrsta cetinjskog foruma koji bi zaživio kao tradicionalni i koji bi se održavao i u drugim crnogorskim gradovima. Na tim panelima bi trebalo razgovarati o stručnim temama koje se tiču crnogorskih pitanja.

Profesor Janko Ljumović rekao je da je naša sadašnja demokratija nastala na krilima nacionalizma, te da je antifašizam svim političarima primamljiv.

„Naše politike sjećanja su problematične. Problematične su u distribuciji, u realaciji. Imamo dezorjentisane mlade. Imamo mnoštvo problematičnih situacija i pitam se kada smo vidjeli primamljivu izložbu? Mi u multimedijalnom smislu nemamo jasne sadržaje“, kazao je Ljumović.

Bivši potpredsjenik Skupštine Rifat Rastoder je odgovarajući na pitanje kako smo doživjeli da promjena vlasti oživi „aveti prošlosti“, kazao da se boji da prekasno počinjemo razgovore poput ovog koji se vodio na panel diskusiji. Bilo je, dodaje, dosta propusta koji su doveli do političke krize i do promjene kakvu imamo sada.

„Ovo nijesu demokratske, već interesno projektovane promjene, od velikosrpskog nacionalizma i ruskih interesa i kao takve one su usredsređene na to da se rasturi ono što su stubovi multietničke i antifašističke Crne Gore“, naglasio je Rastoder.

Bitno je, smatra, da politički subjekti i svi činioci koji drže do Crne Gore, krenu intenzivnije da sarađuju.

 

„Držim da se ponovo mora redefinisati pojam Crne Gore kao porodične kuće, jer ako nemamo kuću, nemamo ni za šta da se borimo. Crna Gora je kao država iznad svega, pa onda sve ostalo. Bojim se da je u jednom periodu to bilo zaboravljeno i za posljedicu imamo sadašnju situaciju“, rekao je on.

Profesorica Gordana Đurović je odgovarajući na pitanje zašto nema jasnijeg odgovora od Evrope povodom situacije u Crnoj Gori rekla da je „Evropa nekada pomirila Francusku i Njemačku, ali je na Balkanu prije 30 godina zakasnila, te da se boji da ponovo ne zakasni“.

„EU nam treba da skrene pažnju da se propisi moraju usvajati kroz dijalog, da se institucije moraju jačati, da se mišljenje Venecijakse komisije mora poštovati. Želim da vjerujem da oni pažljivo prate šta se dešava i da će se ne vrijeme i na pravi način uključiti. Obećano se mora održavati“, naglasila je Đurović.

Ona je, komentarišući situaciju u Crnoj Gori, rekla da bi „obije strane trebale da obezbijede bezbjednost“, te da se ne smije dozvoliti  da strasti koje su se podigle ugroze bilo čiji život.

Panel diskusija organizovana je pod pokroviteljstvom predsjednika države i Senata Prijestonice Cetinje, Mila Đukanovića. Događaj je organizovala Prijestonica Cetinje uz podršku Glavnog grada i opština Bar, Bijelo Polje i Danilovgrad.    

Tekst i foto: Mediabiro

DRUŠTVENE MREŽE

pratite nas i na
društvenim mrežama

KONTAKT

Adresa: Bajova 2 (kancelarije 1, 2)
Telefon: 041 241 281
E-mail: gradjanski.biro@cetinje.me

E-GRAD
BIZNIS ZONA
JEZIK
Prijestonica Cetinje © 2018