KULTURNA BAŠTINA PRIJESTONICE |
||
Umjetnički muzej Umjetnički muzej Crne Gore osnovan je 1950. godine, prvobitno kao Umjetnička galerija Crne Gore. Smješten je u zdanju Vladinog doma. Njegov matični dio, odnosno Nacionalnu galeriju, čine pet zbirki: Zbirka umjetnosti jugoslovenskih naroda i narodnosti, Zbirka ikona, Zbirka crnogorske likovne umjetnosti, Spomen zbirka Milice Šaric-Vukmanović i Zbirka kopija fresaka.Zbirka umjetnosti jugoslovenskih naroda i narodnosti predstavlja sažet pregled umjetnosti XIX i XX vijeka i u njoj su zastupljeni radovi srpskih i hrvatskih romantičara i pripadnika akademskog realizma: Đura Jakšić, Đorđe Krstić, Novak Radonjić, Stevan Aleksić, Vlaho Bukovac, Celestin Medović, Uroš Predić, Paja Jovanović i drugi, zatim djela srpskih i slovenačkih impresionista Milana Milovanovića, Nadežde Petrović, Ivana Grohara, Matije Jame, Matije Sternena, Riharda Jakopića i drugih. Među djelima ekspresionista izdvajaju se platna Jovana Bijelica, Petra Dobrovića, Zore Petrović, Milana Konjovića i drugih. Poetski realizam predstavljen je djelima Marka Čelebonovića, Nedjeljka Gvozdenovića, Peđe Milosavljevića, Ivana Tabakovića, dok poratnu umjetnost obilježavaju djela Alekse Čelebonovića, Rudolfa Sabljica, Miodraga B. Protica, Marija Pregelja, Nikole Martinoskog, i drugih. Zbirka Crnogorske likovne umjetnosti započinje djelima baroknog slikara Tripa Kokolje, da bi se nastavila radovima predstavnika romantizma, realizma i impresionizma: Anastas i Špiro Boćarić, Milo Vrbica, Ilija Šobajić, Đoko Popović, Pero Poček, Kosta Milićević, skulptor Marko Brezanin i drugi. Drugu cjelinu čini stvaralaštvo umjetnika sezanizma, postkubizma, modernog klasicizma, ekspresionizma i poetskog realizma: Milo Milunović, Mato Đuranović, Miloš Vušković, Mirko Kujačić, Mihailo Vukotić, Petar Lubarda, Jovan Zonjić, Milan Božović, i skulptor Risto Stijović. U bogatoj poslijeratnoj kolekciji nalaze se brojna ostvarenja slikara i vajara: Nika Đurovića, Mirka Kujačića, Sava Vujovića, Veliše Lekovića, Vuka Radovića, Gojka Berkuljana, Aleksandra Prijica, Branka Filipovića, Dada Đurica, Uroša Toškovića, Voja Stanica, Đorđa Pravilovića, Nikole Vujoševića, Miloša Šobajića, Dimitrija Popovića, Slobodana Slovinića, Đeljoša Đokaja, Marka Borozana, Luke Tomanovića, Stevana Luketića, Anta Grzetića, Draga Đurovića i brojnih drugih savremenih slikara i skulptora. Spomen zbirka Milice Šarić-Vukmanović, kao legat Svetozara Vukmanovića-Tempa i njegove supruge, sadrži, između ostalog i manju kolekciju stranih majstora: Renoara, Pikasa, Sagala, Salvador Dalia, Rivera, Renato Gutuzo-a, Decko Uzunova. U Zbirci ikona pažnju privlače djela Bokokotorske ikonopisne skole i nekoliko ikona strane provenijencije, dok zbirka kopija fresaka sadrži kopije najvrednijih ostvarenja fresko slikarstva sa tla Crne Gore. Najstarija ikona u muzejskoj kolekciji, a najmlađa po dospeću u ovaj fond je ikona Bogorodice Filermose. Ona je po predanju nerukotvorena ikona i naslikali su je sami anđeli. Ova ikona koja se ubraja medu 30-tak najpoznatijih hrišćanskih relikvija, konačno se 2001. godine našla u muzejskoj postavci (u Plavoj kapeli u Vladinom domu), kako bi pred očima šire javnosti bile dostupne njene kultne, kulturne, religiozne, istorijske i umjetničke odlike. MUZEJI POZORIŠTA BIBLIOTEKE |
MultimedijaPitajte gradonačelnikaPitajte lokalnu upravuPartnerski gradoviKorisni linkoviKorisnička zona![]() |
|

